Internet marketing prikupljanje podataka
Miroslav Varga
Miroslav Varga, 03/08/2012, 6.0 minuta, 1439 pregleda

Podaci su osnova svega. Kako do njih?

Svaka odluka u internet marketingu temelji se na prikupljenim podacima. Pogotovo je potrebno, prije pokretanja marketinške kampanje ili tijekom internetske kampanje, sakupljati što točnije podatke kako bi pratili trendove na tržištu i aktivnosti konkurencije. Postoji 8 glavnih izvora podataka i svi su bitni za što bolje razumijevanje ponašanja korisnika i konkurencije:

1. Toolbar

Da li Vam je neka besplatna aplikacija tražila ili automatski instalirala neki toolbar? Toolbar koji se instalira s nekom aplikacijom (Alexa, Ask, itd) je najstariji i još uvijek vrlo rašireni oblik prikupljanja podataka. Ukoliko instalirate toolbar u browser, toolbar šalje podatke o Vašem internetskom ponašanju. Dakle, toolbar nije besplatan. Plaćate ga tako da netko prikuplja podatke o Vama. Problem je što toolbar instalira relativno mali broj korisnika i to uglavnom jedan ili 2 toolbara. Stoga su tako prikupljeni podaci sakupljeni na premalom uzorku da bi se moglo generalizirati.Toolbar overload – najstariji ali i dosta netočan način prikupljanja podataka.

Toolbar overload – najstariji ali i dosta netočan način prikupljanja podataka.

IZVOR: Avinash Kaushik u Market Motive Analytics

2. Pristupanje Panelu

Neke tvrtke (Nielsen ili Comscore)  traže dobrovoljce koji za malu naknadu ili nagradu ‘puštaju’ da se prati njihovo internet ponašanje putem instaliranih programa na svom računalu. Problem kod takvog prikupljanja podataka leži u tome da većina tvrtki ili javnih ustanova ne dozvoljava korištenje takvih programa u svojim sustavima (Firewall, blokiranje izvršavanja i sl.). Stoga se ne snimaju ponašanja korisnika za vrijeme radnog vremena, kada je korištenje interneta najintenzivnije.

Također je pitanje relevantnosti uzorka jer nisu sve demografske skupine podjednako dobrohotne prema tome da se prati njihovo internet ponašanje. Tu je i problem društvenih mreža koje ne razmjenjuju podatke, a sve su zastupljenije u ukupnom ponašanju korisnika.

3. ISP Podaci

Ti se podaci prikupljaju putem Internet service providera – ISP (Hrvatski telecom, b.net i ostali). Radi se o najvećoj bazi podataka i ogromnom broju informacija koje dajemo o sebi bez našeg znanja niti pristanka. Kako postoji mogućnost zloupotrebe takvih informacija to izaziva zabrinutost kod aktivista za očuvanje privatnosti korisnika. Često ISP-ovi prodaju te podatke trećim stranama i dopunski zarađuju na našim podacima. Deutsche telekom to radi pa vjerujem da  T-com također prodaje te podatke.

4. Podaci koje imaju tražilice

Tražilice sigurno najbolje znaju što internet korisnici pretražuju. Stoga su ti podaci sigurno najtočniji i imaju ogroman uzorak. Najčešće tražilice objavljuje agregirane i kvalitativne podatke o pretragama. Google to nudi putem svojih servisa Google insights i Google Trends koji objavljuju ponašanje na Google tražilici. Ti su podaci najtočniji, ali odnose se samo na ponašanje na jednoj tražilici (Google) i ne mogu se primijeniti na neku drugu tražilicu. Stoga bi trebalo istraživati posebno na bing ili Yahoo tražilici.

5. Alati za praćenje web-statistike

Često ponuđači alata za mjerenje ponašanja posjetitelja na web stranici sakupljaju te podatke i objavljuju ih (primjerice Google Analytics ili Yahoo web Analytics). Za objavu tih podataka s drugih web stranica osim naše, znaju i tražiti određenu naknadu ili upgrade na profi verziju ukoliko koristite free verzije (Omniture). Kod nas je dosta raširen Gemius sustav praćenja posjetitelja na portalima.

6. Samoobjavljeni podaci

Koji puta jako dobre podatke o ponašanju korisnika na portalima možete dobiti od samog portala. Uglavnom to rade portali koji potencijalnom oglašivaču nude podatke o demografskim i ostalim podacima svojih korisnika (naravno, ne poimenično nego agregirane podatke). Primjera za to ćete naći više na stranicama u SAD ili UK (Gawker.com)

7. Podaci prikupljeni anketiranjem

Ako ste imali prilike sudjelovati u nekim online anketama za neki kupon ili nagradu, jasno Vam je o čemu je riječ. Takva istraživanja provodi niz tvrtki i kod nas je GfK jedna od najčešće ispunjavanih online anketa.

8. Hibridni modeli prikupljanja podataka

Najmlađa od svih metoda prikupljanja podatka o trendovima na tržištu i ponašanju korisnika je tkz. hibridna metoda ili hibridni model. Naprosto radi se o alatima koji prikupljaju podatke iz raznih prije navedenih izvora koje ponderiraju i objavljuju agregirano. Najbolji besplatni alat za tu namjenu je Google AdPlanner. Ako želite podatke samo za  američko tržite, svakako su dobri alati Quantcast.

Sada možete, koristeći sve ove alata i korelirajući ih sa svojim Google AdWords podacima izvući maksimalne rezultate iz svojih internetskih kampanji. Ali ako želite više informacija, svakako Vam preporučam Market Motive webinare koji nisu jeftini, ali su do sada najbolje što sam imao prilike koristiti.

Da li vam je ovaj članak bio koristan?

Idemo u projekt skupa!

Hamag Bicro
ESIF
EU